Dan Mladosti

TIJEKOM četiri desetljeća Jugoslavije, svakog 25. svibnja slavio se službeni rođendan Josipa Broza Tita (zapravo je rođen 7. svibnja). Za neke je bio "najveći sin naših naroda i narodnosti", za druge zločinac, no svi će se složiti da je Josip Broz Tito bio jedinstvena pojava i povijesna ličnost koja i danas egzistira u kolektivnoj svijesti naroda.

Nakon 1957. taj je dan dobio naziv Dan mladosti, a nakon Titove smrti manifestacija se zvala "I poslije Tita - Tito". Središnje događanje ovog simboličnog praznika socijalističkog koncepta bratstva i jedinstva bio je slet na stadionu JNA, kojem je prethodilo višednevno nošenje štafete mladosti. Na sletovima su sudjelovali pioniri, omladinci, studenti, ali i pripadnici svih rodova vojske SFRJ.

Dan mladosti poklapao se s njemačkim desantom na Drvar 25. svibnja 1944., kada se Tito uspio spasiti prilikom desanta njemačkih padobranskih jedinica.

Prema pravilima, iz publike ili središta manifestacije izlazili bi poznati sportaši ili drugi ugledni omladinci, čvrsto držeći Štafetu mladosti trčali bi preko stadiona i penjali se do svečanih tribina, u kojima su bili Tito, Jovanka i najbliži suradnici. Štafeta je svake godine bila drugačije dizajnirana, a u njoj su se nalazile poruke mladeži SFRJ za "voljenog predsjednika" iz svih republika SFRJ.


Tito bi preuzeo štafetu, napominjući da je ona prije toga u rukama mladeži prešla tisuće i tisuće kilometara od Triglava do Đevđelije.

Posljednja štafeta je napravljena i donesena u Beograd 1987. godine, sedam godina nakon Titove smrti. Smatra se da je gašenje ove masovne priredbe najavilo raspad Jugoslavije i rat na ovim prostorima, no u tom je trenutku ono bilo izraz bunta nove umjetničke scene protiv jugoslavenskog totalitarizma i njegovanja kulta Titove ličnosti.

Posljednju Štafetu mladosti 1987. godine pratio je skandal u koji su uključene i vojska i policija. Naime, ponuđeni plakat za proslavu Dana mladosti, idejno rješenje ljubljanskog dizajnerskog ateljea Novi kolektivizam, u stvari je bio prepravljeni njemački nacistički plakat, kopija djela "Treći Reich" Richarda Kleina. Problemi su nastali kada je Nikola Grujić, inženjer mehanike, zapazio sličnosti između dva plakata. Nakon što su u priču uključeni i mediji, izbila je tzv. “plakatna afera”. Policija je pokrenula postupak, a članovi komisije uključeni u odabir ovog prijedloga, bili su podvrgnuti ispitivanju.

Do suđenja nije došlo zbog nedostatka dokaza, a nakon godinu dana slovensko je javno tužiteljstvo izdalo izjavu za javnost zaključivši da je studio Novi kolektivizam "primijenio legitimnu retrogradnu umjetničku metodu koja je podložna različitim tumačenjima".

Štafeta je ukinuta 1988. godine, a na stadionu je održan još jedan slet, da bi godinu dana kasnije SKOJ ugasio tu manifestaciju.

Očekuje se da će i ove godine tisuće štovatelja lika i djela Josipa Broza posjetiti grobnicu u okviru "Memorijalnog centra 25. maj", u kojoj je sahranjen Broz, a od listopada 2013. i njegova udovica Jovanka. 

Za sve koji se danas prisjećaju nošenja štafete i proslava Titova rođendana donosimo najveće hitove o voljenom maršalu. O njemu su pjevale najveće pop i rock zvijezde bivše države, među njima Đorđe Balašević, Zdravko Čolić, Lepa Brena, Kemal Monteno, Neda Ukraden i mnogi drugi.

"Druže Tito mi ti se kunemo"

Tekst je napisala pjesnikinja Mira Alečković, a glazbu Đorđe Novković. Stihove "Druže Tito mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo" danas znaju i oni koji za Titova života nisu bili ni u planu.

Izvor : http://www.index.hr/