petak, 29. srpnja 2016.

Jugoslaviju smo gradili s pjesmom i niko nije postavljao pitanje 'ko je ko'








"Državo daj šansu ovoj generaciji mladih vidjećeš da su spremni kao i mi ako vide da je to put u bolje sutra", poručeno je na Svečanom saboru akcijaša i volontera Srbije.

Na skupu povodom Dana omladinskih radnih akcija u dvorani Doma sindikata u Beogradu učesnici Omladinskih radnih akcija (ORA) su istakli da je njih, pored ideologije nakon Drugog svjetskog rata, sedamdesetih godina nosila i vjera u bolje sutra.

Nakon intoniranja himne Srbije nekadašnji „omladinci-udarnici“ su zapjevali himnu „Hej Sloveni“, a gotovo punom dvoranim prolomilo se i Jugoslavija, Jugoslavija!

Organizatori skupa, četvrtog sabora učesnika radnih akcija su istaki da „to bolje sutra im se i ostvarivalo, neki su gradeći fabrike gradili sebi radna mjesta“.

„Od 500 hiljada učesnika radnih akcija 80 hiljada je prošlo kroz razne obuke i otišlo na radna mjesta. Ima li Sbija za tim potrebu, ima sigurno. Srbijo nađi šansu omladina će to sigurno iskoristiti“, jedna je od poruka ljudi koji su učetsvovali u izradnji bivše Jugoslavije. 

Predsjednik Skupština Udruženja učesnika omladinskih radnih akcija i volontera Srbije Stevan Stojanović je u obraćanu „drugovima i drugaricama brigadirima“ podsjetio da je i Dom sindikata u Beogradu izgradila omladina dobrovoljnim radom i istakako da je ovo Udruženje izradilo program javnog dobrovoljnog rada za izlazak iz ekonomske, privredne i moralne krize Srbije.

On je naglasio da programa javnih dobrovoljnih radova može biti osnova za razvoj Srbije jer se bazira na prirodnim resursima i ljudskim potencijalima i da program reindustrijalizacije koji predlažu podrazumjeva organizovan proces uključivanja mase radničkih porodica čiji su hranioci izopšteni iz ranije industrije u pravcu ruralnih sredina.

Stojanović je poručio da akcijašima ne može biti svejedno u čijim su rukama objekti koje je izgradila omladina dobrovoljnim radom i da rentu tih objekata prisvajaju pojedinci.

„Otvaranje procesa demokratski funkcionalno rasporeda radno sposobnog stanovništva je put i šansa za rešavanje pretećeg daljeg rasta nezaposlenosti i masovnog osiromašenja porodica.To je i šansa da se kod građana pobuđuje nada da se svak svojim radom može poboljšati život za sebe i svoju porodicu“, rekao je Stojanović.

On je rekao da se bore za očuvanje historijske istine o doprinosu radnih akcija i da je osnova za to monografija „To su naših ruku djelo“ i otvaranje muzeja radnih akcija.

Uz druženje i pjesmu izgradili zemlju

Učesnici radnih akcija rado evociraju uspomene na te dane i ističu da se najradije sjećaju druženja gdje niko nije postavljao pitanje „ko je ko“.

Potpukovnik u penzijij Jovan Labus je sa već 18 godina bio akcijaš i gradio prugu Doboj-Banjaluka i zgradu Studentskog grada i SIV-a na Novom Begradu sa Kosovskom omladinskom brigadom 1949. godine.

„Tada je bio zanos omladine, gavni motiv je bio izgradnja zemlje, društva. To je bio pun elan radilo se punom parom. Tad se radilo, nije se postavljalo pitanje ni jednog ni drugog. Spavali smo na daskama, nije bilo problema i uvijek se išlo i radilo uz pjesmu“, sjeća se on i dodaje da bi današnja omladina teško bila spremna da poput tih generacija obnovi i izgradi zemlju.

„Veliki je preobražaj omladine i uticaj zapada, sve se više okreće zabavama, kojekekvom luksuzu i svi misle da neko drugi treba da im donese. Treba sami da rade i donesu“, poručuje Labus i naglašava da je bio u brigadi gdje su bili Srbi i Albanci i niko nije postavljao pitanje „ko je ko i do koga je ko“.

Ivković Predrag je učesnik 12 radnih akcija širom Jugoslavije sedamdesetih godina, među kojimaje izgradnja hidroelektarene Đerdap i autoputa „Bratstvo i jedinstvo“, kaže da se nimalo ne kaje što je dio svog života ugradio u svoju zemlju i dodaje da bi to ponovo učinio.

„Učešće na radnim akcijama predstavlja najlepši dio moga života koji nikako ne mogu zaboraviti. Današnju omladinu treba usmjeriti u pravcu kao što su i bili“, rekao je on dodavši da u okviru udruženja postoje i akcijaši-mladi volonteri.

„To su naših ruku delo“

Na skupu je predstavljena knjiga „To su naših ruku delo“ autora Slobodana Ristanovića. Kako je poručeno na skupu to je jedinstven „spomenik“ dobrovoljnog omladinskog rada i poslije ovog djela ništa neće biti isto kada je ova tema u pitanju.

Monografija "To su naših ruku dela",  prikazuje radne oakcije i sadrži više od 3 hiljade fotografija u periodu od 1947-1990. godine. Knnjiga predstavlja sakupljenu historiju akcijaša preko isječaka iz omladinskih novina i dnevnika učesnika akcija.

"U 50 godina postojanja radnih akcija  učestvovalo je više od dva miliona omladinaca koji su svom narodu više od 130 miliona radnih sati", rekao je autor monografije Slobodan Ristanović dodavši da su učesnici radnih akcija probijali brda, zaustavljali brze rijeke i gradili fabričke hale.

Na izložbi fotografija iz doba radnih akcija evocirane su uspomene kaka su Omladinske radne akcije (ORA) izradile stotine kilometara pruga i puteva, palate, fabrike...

„O ruk ORA“, „Tito, fabrika, plan“, „Mi gradimo prugu, pruga gradi nas“, „Auto-put bratsvo i jedinstvo-dar omladine narodu, partiji i Titu“, neki su od naslova galerija, nekadašnjih parola omladinskih akcija iz perioda zadnjih SFRJ ali ona poput „Niz zrno žita okupatoru“, „Svak po džak za Sandžak“, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.

Akcijaši su u Beogradu izgradili nekadašnju palatu sabeznog izvršenog vijeća(SIV) - sada Palata Srbija, Hotel "Jugoslavija" Metropol“, „Studentskog grada, most "Gazela", terazijski tunel.

U Jugoslaviji su izgardili 16 pruga među kojima su Brčko-Banovići, Doboj-Banja Luka, Nikšić-Titograd (Podgorica), a učestvovali su i u izgradnji četiri hidroelektrane, dijelova autoputa "Bratstvo i jedinstvo" i realizaciji mnogih drugih projekata. 

Nema komentara:

Objavi komentar