Kako je opstao Titov spomen-park u Mravinjcu?

U znak sjećanja na Josipa Broza Tita nekada su podizani spomenici širom bivše Jugoslavije. Gotovo da nije bilo mjesta, grada u kojem nije bilo ulice ili spomenika njemu u čast. Tito je preminuo 4. maja 1980. godine, nestala je i zemlja kojom je vladao, a s njom i brojni spomenici koji su doživjeli sličnu sudbinu. 

Međutim, i danas ima mjesta koja posjećuju oni što se rado sjećaju zajedničke države. Goražde je jedan od rijetkih gradova koji čuva sjećanje na to vrijeme. Spomen-park u naselju Mravinjac, vidljiv sa svih strana, plijeni pažnju slučajnih prolaznika i putnika namjernika. Smješten na lijevoj obali Drine, na magistralnom putu Goražde-Foča, odnosno Beograd-Dubrovnik, dominira ovim naseljem, koje je po njemu postalo prepoznatljivo još od vremena kada je izgrađen. 

U znak sjećanja na bivšeg predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Josipa Broza Tita izgradili su ga stanovnici Mravinjca i Goražda 1980. godine, nakon Titove smrti.

Više od tri i po decenije odolijeva vremenu, ljudima i burnim događajima, koji nisu zaobišli ni ovo područje. O tome kako je opstao možda najbolje svjedoči parola uz koju je izgrađen "Teško onom ko digne ruku na Titove boriće, slova i petokraku". 

Preživio sve, pa i rat

U kompleksu kojim uz veliku crvenu petokraku dominira natpis "TITO" sa slovima dužine 30-ak i širine 15-ak metara posađeno je sada već stasalih 88 borova, koji simboliziraju njegov životni vijek.

Mještani Mravinjca gradili su ga u to vrijeme puni elana, a upravo zahvaljujući njima ovaj spomenik je uspio preživjeti sve minule događaje, uključujući rat. Šemso Muratspahić, današnji predsjednik MZ Mravinjac i sam je učestvovao u njegovoj izgradnji.

"Svi stanovnici Mravinjca, ali i okolnih mjesta, na neki način su učestvovali u izgradnji spomenika. Praktično svaka kuća je dala svoj doprinos, a, primjerice, žene su imale zadaću da pripremaju hranu za brojne učesnike akcije. Dugo vremena su mještani i mjesna zajednica brinuli o spomeniku i čuvali ga, jer bilo je skrnavljenja od strane nesavjesnih građana. Ali spomenik je, ipak, odolio i vremenu i događajima i ljudima. I treba to čuvati, ne treba nikome smetati, jer on je dio naše historije. Narod koji ne pamti svoju prošlost nema ni budućnosti. S obzirom na to da se nalazi iznad samog magistralnog puta, i danas se često ljudi zaustave kako bi napravili fotografije, a ovo mjesto i dalje gaji tradiciju druženja i prvomajskih uranaka uz logorsku vatru", priča Muratspahić.

Briga o  jedinstvenom spomeniku na ovim prostorima sada je povjerena Udruženju antifašista i boraca NOR-a Goražde. Predsjednik Uzeir Živojević ističe da je on izgrađen u vrijeme kada je, kako kaže, stav o Titu bio jedinstven.

"Ideju su inicirali građani Goražda, a onda su je prepustili stanovnicima Mravinjca, na čijem čelu je bio tadašnji predsjednik MZ-a i poduzetnik Suljo Hrelja, koji je bio jedan od glavnih nosilaca i izvođača radova. Za to vrijeme bio je to veliki, zahtjevan projekat, u kojem je svima bila čast da učestvuju, a ne kao danas. Uz mještane Mravinjca pomagali su i oni iz okolnih mjesta, ali i ostali stanovnici i firme iz Goražda. Njegova izgradnja trajala je oko godinu dana", prisjeća se Živojević.

"Ovaj spomenik bio je i ostao jedinstven na prostorima bivše Jugoslavije. I tada, ali i danas, stižu nam pohvale iz svih krajeva bivše države, pa čak i drugih zemalja, od ljudi koji prolaze ovuda, zastanu da odmore, naprave fotografije za uspomenu ili odaju počast drugu Titu. Prije rata ovo je bilo mjesto okupljanja poštovalaca lika i djela i uz godišnjicu Titove smrti, a tradicija okupljanja za prvomajske praznike uz neizostavnu logorsku vatru nastavljena je i u poslijeratnom periodu. U aprilu tradicionalno organizujemo akcije uređenja spomen-parka s ciljem priprema za 1. maj, koji smo i ove godine dočekali na ovom mjestu, gdje se okupio veliki broj građana i, što nas posebno raduje, više nego ranije, značajan broj mladih. Uz druženje i razgovore o vrijednostima ovakvih okupljanja bilo je i pjesme do kasno u noć. Za razliku od ranijeg perioda, kada su i zastave stavljane samo nekim povodom, danas se one vijore svakodnevno na jarbolima visokim 10 metara, a novina je i zastava sa likom druga Tita", kaže Živojević.

'Antifašizam nije parola, on se živi'

Dodaje da udruženju koje brine i o spomenicima iz Drugog svjetskog rata na ovom području u pomoć priteknu i goraždanske firme te općina, dok najviše zasluga za održavanje ovog, ali i drugih spomenika imaju članovi udruženja.

"Na spomeniku Tito nekada su se održavali i historijski časovi, a cijeli maj bio je u znaku omladine koja je putovala po svim krajevima bivše države i upoznavala  svoju zemlju, tako da se nije moglo desiti kao danas da mladi od 17-18 godina ne znaju gdje je Tjentište. Svi smo mi živjeli i za te datume poput prvog maja, koji je kao i sve ostalo tada imao mnogo više smisla.  Mi i danas nastojimo okupiti mlade i upoznati ih sa historijskim ličnostima i događajima. Uradili smo i projekat da osavremenimo ovaj park i obogatimo ga novim sadnicama u dogovoru sa strukom, ali sigurno je da oni neće biti četinari, jer borovi simobiliziraju Titov životni vijek i drago nam je da su svi do danas opstali, kao i sam spomenik vezan za ličnost koja nas je vodila decenijama. Ovo je naše priznanje Titu, iako neki sada prekrajaju historiju, ali ona je već pokazala šta je i ko bio Tito", zaključuje predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Goražde. 

Novinar Slavko Klisura je, takođe, član ovog udruženja koje, kako kaže, promoviše osnovne humanističke vrijednosti - slobodu, jednakost, pravdu - koje su sadržane u antifašizmu jer, za njega, antifašizam je stanje duha, način života. 

"Antifašizam ne može biti parola, on se živi. On je za mene jednak humanizmu, jer su u antifašizmu sadržane sve ove vrijednosti koje sam spomenuo. A spomen-obilježje Tito jedan je od simbola koji nas povezuje s vremenom u kome su sloboda i humanizam bili na djelu. Ja sam ponosan što sam dio te dobre priče i danas, ali i iz vremena kada je spomen-obilježje podizano. Dobro je što se takvo spomen-obilježje nalazi baš na ovom prostoru, prostoru Goražda, koje je samo po sebi simbol otpora zlu. Spomen-obilježje Tito nisu samo slova, ni 88 borova koji simbolizuju 88 godina života Josipa Broza, ni zastave. Ono je mnogo više od toga. Ono je mjesto koje poziva na humanost, na dostojanstvo i trebalo bi da bude još više posjećivano i zaštićeno. Da se i tu mladi i najmlađi susreću i uče o vrijednostima antifašizma, koji je danas nemjerljivo značajan i koji treba da bude prisutan u našoj svakodnevnoj ljudskosti", ističe Klisura.

Piše: Elma Geca

Izvor: Al Jazeera