Neposredno poslije završetka rata brodovima JRM su dodijeljena nova imena. Bili su to brodovi jugoslavenskog pomorskog sastava vraćeni iz inostranstva, kao i neprijateljski ratni brodovi zaplijenjeni u ratu i uvršteni u flotu.
Prema naredbi ministra narodne odbrane broj 892 od 17 studenog 1945.,minopolagač Orao je preimenovan u Pionir, korveta Nada u Partizanka, a jahte Beli orao, Sloboda (zaplijenjena Amrita) i Vila u Biokovo, Mosor i Orijen. Pomoćni brodovi Sitnica i zaplijenjeni Felice preimenovani su u Vis i Sušac, zaplijenjeni parobrodi Stefano, Tenacia Gennari (privremeno Raša) i Punta Planca (privremeno Ploče) u Cres, Lošinj i Lastovo,a pomoćni brod Sloboda (ex Olga) u Lavsa. Motorne topovnjače su oznaku MT dopunile u MTP zadržavajući brojeve od 1 do 7, dok su tri minopolagača tipa Marijan dobili samo brojčane oznake M-1, M-2 i M-3.
Remorkeri su, također, dobili samo brojčane oznake i, po naredbi komande Jugoslavenske mornarice broj 40 od 25 prosinca 1945., parni remorkeri su označeni slovom R, a slovima MR remorkeri na motorni pogon. Ostali brodovi-zaplijenjeni neprijateljski torpedni čamci, desantni brodovi, desantni jurišni čamci i brodovi pomoćne namjene, dobili su samo brojčane oznake, kao i adaptirani ribarski brodovi s kojima je počelo razminiranje na Jadranu. Ovi brodovi su nosili i slovnu oznaku D (drager),odnosno jedno kratko vrijeme i slova TŠ (od rus. Traljščik- minolovac).Također, samo brojčane oznake su dobile i dvije parne torpiljarke (ranije T-1 i T-5), kao i motorne torpiljarke Kajmakčalan i Durmitor predratne kraljevske mornarice.
Ova naredba, očito nepotpuna jer se odnosila samo na one brodove koji su tada bili u sastavu JRM, nije, dakle, predstavljala cjelovito utvrđene kriterije za dodjelu imena ratnim brodovima. Ali i ovakva naredba je nedvosmisleno ukazivala da se kriteriji uspostavljaju kao kontinuitet ratnih tradicija mornarice NOVJ. Ratni brodovi sa imenima Pionir i Partizanka bili su nastavak tradicija prvog partizanskog ratnog broda i jednog od naoružanih brodova, jahte sa imenima poznatih planina iz NOR-a, a pomoćni brodovi imena jadranskih otoka, kako je već od ranije bilo određeno.
Izradom prvog flotnog programa, kojim je počela izgradnja i uvođenje u stroj novih ratnih brodova, donijeti su i novi propisi o imenima brodova. Prema naredbi vrhovnog komandanta oružanih snaga broj 347 od 18 svibnja 1949, izvršena je klasifikacija brodova. Imena su dobivali samo veći brodovi, a ona su određivana u generalštabu JA po prijedlogu komande mornarice.
Prema tadašnjoj perspektivi razvoja flote, naredbom se predviđalo da krstarice dobiju imena narodnih republika i autonomnih pokrajina, razarači-imena brodova iz NOB-a i imena gradova, stražarski brodovi-imena poznatih planina iz NOB-a. Velike podmornice nosile bi imena rijeka, takođe značajnih iz NOB-a, a srednje-nazive hidro-meteoroloških pojava. Stražarski čamci dobili bi nazive rodova vojske i specijalnosti u JRM-JA, minopolagači imena ptica, a minolovci-nazive snažnih ljudskih i karakternih osobina.
Pomoćni brodovi-tankeri, remorkeri, transportni i bolnički brodovi-dobili bi imena morske flore i faune, jahte-narodna ženska imena,a ploveće baze i brodovi za spašavanje-nazive zanatlija i radnika.
Ostali brodovi-male podmornice, bazični (lučki) minolovci, torpedni čamci, kao i ostali pomoćni brodovi i plovna sredstva, dobili su samo brojčane oznake.
Brodovi riječne ratne flotile- riječni minolovci i riječni oklopni čamci kao i brodovi na jezerima-dobili su, također, samo brojčane oznake. Riječni monitor Sava zadržao je svoje ranije ime.
Razrac-split-r11
Prema ovoj naredbi, eskortni razarači primljeni iz ratne reparacije stavljeni su u kategoriju stražarskih brodova i dobili su imena Triglav, Biokovo i Durmitor, a zaplijenjena Balestra, dovršena u brodogradilištu „Treći maj" u Rijeci, dobila je ime Učka. Takođe i dvije parne torpiljarke su, kao stražarski brodovi, dobile imena Cer i Golešnica, a raniji Pionir preimenovan je u Zelengora. Eskortni razarači su dobili brojčane oznake 51,52,53 i 54, torpiljarke 91 i 92, a Zelengora 95. Podmornica Nebojša dobila je ime Tara (801), a zaplijenjena (i kasnije rekonstruirana Tritone) postala je Sava (802). Također zaplijenjena i rekonstruirana podmornica Mališan imala je samo broj 901. Jahte Biokovo i Orijen preimenovane su u Jadranka i Istranka. Razarači koji su ulazili u sastav flote dobili su imena Split, Kotor i Pula (s brojčanim oznakama 11, 21 i 22),veći minolovci imena Hrabri, Smeli; Slobodni i Snažni s brojevima 151,152, 153 i 161, a nove podmornice građene u Puli imena Sutjeska (811) i Neretva (812).Školski brod Jadran i brod za spašavanje Spasilac zadržali su svoja tradicionalna imena,a novi školski brod predviđen i za funkciju minopolagača u ratu,dobio je ime Galeb.
Imena brodova ispisana su latiničnim i ćiriličnim slovima na krmenom dijelu s lijeve i desne strane,odnosno na tornju kod podmornica.
Brodovi građeni u serijama-torpedni čamci, patrolni i desantni brodovi, kao i plovna sredstva-dobili su samo brojčane oznake. Za borbene brodove to su bili dvocifreni ili trocifreni brojevi (npr. Torpedni čamci brojeve od 101, patrolni brodovi od 501, i sl.), minopolagači su imali oznaku M i dvocifren broj, minolovci takođe oznaku M i trocifren broj,itd. Pomoćni brodovi nosili su dvoslovnu oznaku i dvocifreni broj. Prvo slovo P označavalo je „pomoćni", a drugo namenu, kao na primer transportni brod PT-21 Tunj, inače zaplenjeni neprijateljski ratni transporter KT-6 (650 t) koji je jedno vrijeme nosio ime Krk.
Pravilskim odredbama uvijek su praćene novonastale promjene, pa ranija naredba od 1949, koja više nije udovoljavala razvoju i stanju flote, dopunjena je novom,naredbom broj 214 od 15 novembra 1957. Promene su se odnosile na sve vrste brodova, a u davanju imena osnova je čuvanje i njegovanje tradicija NOR-a, uspomene na legendarne borce revolucije i sjećanje na važnije bitke na moru i priobalnom pojasu.
Novom naredbom vrhovnog komandanta (naredba broj 38 od 20 juna 1969), regulirana je dodjela imena svim vrstama ratnih brodova JRM, uključujući i brodove druge generacije-raketne brodove. U provođenju naredbe se, kao i ranije, ravnomjerno održavala republička zastupljenost, a također i nastavak tradicije brodova ranije u sastavu JRM. Po naredbi, imena brodova dodjeljuje savezni sekretar za narodnu obranu na prijedlog komande VPO.
Prema flotnom almanahu „Jane's Fighting Ships 1990/91", u JRM imena brodova su kako slijedi:
Raketne topovnjače i raketni čamci nose imena narodnih heroja Jugoslavije
raketne topovnjače nose imena: Rade Končar, Vladimir Ćetković, Ramiz Sadiku, Hasan Zahirović-Laca, Orce Nikolov, Ante Banina,
a raketni čamci: Mirče Acev, Vlado Bagat, Petar Drapšin, Stevan Filipović, Žikica Jovanović-Španac, Nikola Martinović, Josip Mažar-Šoša, Karlo Rojc, Franc Rozman-Stane,Velimir Škorpik.
Podmornice nose imena jugoslavenskih rijeka: Sava, Drava,Tisa, Una, Zeta, Soča, Kupa, Vardar ili istaknutih ljudskih kvaliteta: Heroj, Junak, Uskok,
veliki patrolni brodovi-fregate nose imena primorskih gradova nastavljajući tradiciju imena ranijih razarača:Split,Kotor,Pula te Koper, torpedni čamci-imena naoružanih brodova iz NOR-a: Pionir, Partizan, Proleter, Topčider, Ivan, Jadran, Kornat, Biokovac, Crvena zvijezda itd., a patrolni brodovi- Miran, Streljko, Marjan (a ranije još i Udarnik,Naprijed, Napredak i dr.) imena patrolnih čamaca mornarice NOVJ,minolovci nose imena poprišta značajnih bitaka iz NOR-a:Vukov klanac,Podgora,Blitvenica,Gradac,Brseč,Olib,Iž (a takođe ranije i Lastovo,Prvić,Lavsa,Brgulje,Kvarner,Mljet),
Patrolni čamci nose imena planina:
Biokovo, Grmeč, Kosmaj, Pohorje, Učka, Kalnik, Velebit i dr.,patrolni brodovi korvete nose imena Mprnar i Borac, školski brodovi nose imena Galeb i Jadran, hidrografski brod Andrija Mohorovičić, štabni brod-Vis, a pomoćni brodovi-Meduza, Jastog, Alga, dok su ranije još bili Lubin, Ugor, Kit i dr. Pomoćni brod za spasavanje Spasilac je novi brod sa imenom svog prethodnika.
Po istim kriterijima, imena se dodeljuju i brodovima RRF.Rečni minolovci nose imena: Neštin, Motajica,Belegiš, Bosut,Vučedol, Đerdap, Panonsko more i dr.,štabni brodovi Šabac i Kozara,a manji brodovi imaju samo brojčanu oznaku.
U JRM davanje imena,odnosno kumovanje brodu se obavlja prilikom prvog porinuća u more, a za brod nabavljen u inostranstvu po dolasku u domovinu. Ime brodu se daje po utvrđenom ceremonijalu koji je propisan pravilom brodske službe,a u njemu sudjeluju počasna vojna postrojba, pripadnici JRM-a, predstavnici radnog kolektiva brodogradilišta, predstavnici narodne vlasti, društvenih organizacija,posade trgovačkih brodova SFRJ koji se zateknu u luci gdje se održava ceremonijal, kao i drugi uzvanici.
Nema komentara:
Objavi komentar