Predsjednik buzetske Udruge antifašista Edo Jerman naglasio je da je nedavno na obljetnici Oluje u Kninu bio prisutan cijeli državni vrh, poletjeli su MiG-ovi, F-16, kanaderi, a 22. lipnja u Brezovici kod Siska državnog vrha nije bilo. - Mi ne tražimo prelete aviona, ne tražimo ništa jer smo skromni, već tražimo poštovanje, tražimo da se poštuju lik i djelo Josipa Broza Tita kao vrhovnog komandanta. Kao legalisti cijenimo i poštujemo komandanta u Domovinskom ratu Franju Tuđmana jer su partizani, antifašisti stvorili državu Hrvatsku, utvrdili njene granice, a u Domovinskom ratu mi smo ih obranili, poručio je.
"U legendarnom, ustaničkom Brgudcu odajemo dužno poštovanje poginulim antifašistima i žrtvama fašističkog terora. Prisjećamo se tragičnog događaja paljenja sela i protjerivanja stanovnika, da te žrtve ne budu uzaludne, zaboravljene i iz povijesti izbrisane. Tako skupo plaćene tekovine slobode i demokracije moraju biti ugrađene u temelje današnjeg poretka jer su to vrijednosti na kojima živi sav demokratski svijet." Poručio je to predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta Edo Jerman u Brgudcu gdje je obilježena 74. obljetnica spaljivanja šest kraških sela i 75. obljetnica pogibije narodnog svećenika Šime Milanovića, položeni vijenci na spomen obilježje te minutom šutnje odana počast poginulim u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu.
Sva sela na Krasu, rekao je Jerman, imala su veliki broj žrtava, ali zauvijek će ostati zapamćen 10. kolovoz 1944.godine kada su njemački nacisti zajedno s talijanskim fašistima zapalili šest kraških sela, Vodice, Dane, Trstenik, Klenovšćak, Rašpor i Račju Vas. Iz tih spaljenih sela odvedeno je u njemačke logore više od 50 žena i muškaraca, mnogi se nikada nisu vratili. Bez krova nad glavom ostalo je oko 400 obitelji i oko 1.800 njihovih članova. Dva događaja iz te kobne 1944. godine ostala su krvavim slovima zapisana i u povijesti Brgudca, nehumani i zvjerski postupci neprijatelja, masakr i bombardiranje. Nakon prestanka zujanja avionskih motora u porušenom selu, ostalo je osamnaest mrtvih među njima i devetero djece, istaknuo je Jerman. Podsjetio je kako je prošlo 75 godina od pogibije narodnog svećenika Šime Milanovića kojeg katolička crkva ne priznaje kao svoga člana. Ubijen je 2. listopada 1943. godine na cesti Brest- Buzet kao jedna od prvih žrtava njemačke vojske u Prvoj Romelovoj ofenzivi . Kao i mnogi svećenici u Istri odmah po kapitulaciji Italije uključio se u NOP i borio za nacionalnu pravdu.
Govoreći o aktualnom trenutku Jerman je naglasio da je nedavno na obljetnici Oluje u Kninu bio prisutan cijeli državni vrh, poletjeli su MiG-ovi, F-16, kanaderi, a 22. lipnja u Brezovici kod Siska državnog vrha nije bilo. - Mi ne tražimo prelete aviona, ne tražimo ništa jer smo skromni, već tražimo poštovanje, tražimo da se poštuje lik i djelo Josipa Broza Tita kao vrhovnog komandanta. Mi kao legalisti cijenimo i poštujemo komandanta u Domovinskom ratu Franju Tuđmana jer su partizani, antifašisti stvorili državu Hrvatsku, utvrdili njene granice, a u Domovinskom ratu mi smo ih obranili, poručio je Jerman.
Načelnica općine Lanišće Roberta Medica naglasila je da je prije Drugog svjetskog rata cijela Ćićarija bujala životom, a Brgudac je bio jedno od najnaseljenijih sela na Ćićariji. Tada je to selo imalo i preko 500 stanovnika, a cijelo područje općine 4.000 stanovnika. Danas ih po službenim izvorima u Brgudcu živi 14, a na cijelom području općine tek 329 stanovnika. - Kada tome pridodamo i općinski proračun od 1,7 milijuna kuna moram reći da se zaista radi o demografski i gospodarski devastiranom kraju koga tište brojni problemi i neizvjesna sudbina, istaknula je Medica.
Unatoč svim ograničenjima, želja i volja za razvitkom postoji. Tako i u možda naizgled napuštenom Brgudcu, statistiku mijenjaju mladi koji su svoj dom odlučili izgraditi upravo u ovom selu i oživjeti ostavštinu svojih predaka, rekla je Medica te obećala da će se laniška općina uz pomoć Istarske županije, pobrinuti da Brgudcu, ali i ostalim selima ponovo vrati zasluženi sjaj.
- Ove godine laniška općina je uz pomoć sredstava Istarske županije odnosno resornog odjela, sanirala seosku vodospremu. Brgudac ima izvor pitke vode kojim se opskrbljuje, ali jedino trajno rješenje je izgradnja vodovoda. Vodovod Brgudac uvršten je u plan poslovanja Istarskog vodovoda te se nadam da će se ta investicija u skorije vrijeme realizirati. U planu je obnoviti i Spomen dom prvog partijskog savjetovanja za Istru i na taj način sačuvati sjećanja na sve koji su se borili za oslobođenje čitavog kraja, poručila je Medica.
Potpredsjednik Saveza udruga antifašista Istarske županije Romano Božac pozvao je na zajedništvo koje je Istra pokazala i 1943. i 1991. godine i danas ga mora njegovati. Na skupu je govorio i župan Valter Flego.
- Možemo biti ponosni na tešku povijest koja se na žalost puno puta zaboravi. Zaboravi se kakve su strahote ljudi na Ćićariji prolazili da bi mi danas mogli slobodno živjeti. Odgovornost je na svima nama da zajedno gradimo bolje sutra što nije lako s obzirom živimo u jednoj nesređenoj državi koja je precentralizirana i u kojoj postoji puno istina, a samo je jedna istina i mi je u Istri znamo. Važno je da sve te vrijednosti poput antifašizma, solidarnosti, jednakosti ne samo slavimo par puta godišnje nego da ih svaki dan živimo i prenosimo na mlade generacije, poručio je Flego.
Predstavnik sela Brgudca Slaven Brajković zahvalio se organizatorima komemorativnog skupa u ime svih onih Brgučana čija su imena uklesana u spomen obilježje i koji su kao aktivni sudionici NOB-a ili kao nevine žrtve fašističkog terora dali ono najdragocjenije - svoje živote. - Naša je obveza da ih nikada ne zaboravimo, rekao je Brajković zadovoljan da se nakon drugo vremena ponovo u Brgudcu čula pjesma. U programu su nastupili ženska vokalna skupina "Frndalice" iz Lanišća, Damir Ugrin i Trio Kunfin, pjesnikinja Marija Ribarić, recitatorica Martina Černeka dok se dijalektalnom poezijom predstavio Branko Zlatić.
Kao jedini živući sudionik NOR-a prisutan na skupu u Brgudcu, 93-godišnji Romano Grbac iz Općine Matulji prisjetio se da je u partizane otišao u kolovozu 1943. godine. - Borili smo se za slobodu, protiv fašizma i terora koji je bio nešto neopisivo. Danas kada čujem da govore protiv antifašista osjećam se loše jer ispada kao da se ja nisam borio za Hrvatsku, požalio se Romano.
(Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
Izvor : https://www.glasistre.hr
Nema komentara:
Objavi komentar