Prilikom posjete krajiškom gradiću Velika Kladuša, saradnik DEPO Portala u gradskoj je Vijećnici na zidu opazio neobično umjetničko djelo. Raspitavši se kod mještana, polako je razmotavao klupko priče o tragičnoj sudbini imama Smaila Buljubašića kojeg su Nijemci 1943. godine strijeljali pred očima njegovih džematlija
Slika iz gradske Vijećnice u Velikoj Kladuši, 2
U jednoj od prostorija gradske Vijećnice u krajiškom gradiću Velika Kladuša izložena je umjetnička slika koja u posjetiocu i nehotice pobuđuje veliki interes. Naime, slika prikazuje kako njemački vojnici u Drugom svjetskom ratu na strijeljanje odvode muslimanskog vjerskog službenika, imama, na čijoj ahmediji sija crvena petokraka.
Ovo ulje na platnu nastalo je 1983. godine, naslikao ga je slikar Aleksandar L. Lucijan, a radnja se dešava u kladuškom selu Vrnograč, tačnije ispred vrnogračke džamije. Čovjek kojeg njemački oficiri odvode je efendija Smail Buljubašić, čovjek smaknut zbog svoje saradnje s Narodnooslobodilačkim pokretom.
Istorijski izvori govore da je velika neprijateljska ofanziva 'Weiss 1' iz januara 1943. godine, u kojoj su, već po običaju, objedinjeno nastupale njemačko-italijanske okupatorske snage, te ustaško – domobranske i četničke jedinice, bila do tada najveća ofanziva neprijatelja protiv glavnine narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije.
'Weiss 1' je započeo napadom na područja koja su držali partizani u zapadnoj Bosni i dijelovima središnje Hrvatske, cilj je bio uništenje partizana na području Like, Korduna, Banije, Cazinske krajine i Bosanske krajine do Grmeča
Konačni nacrt plana prve faze ofenzive utvrđen je u Zagrebu, tokom sastanka generala Roatte i generala Löhra.
Broj Nijemaca angažiranih u ofanzivi 'Weiss I' iznosio je 44.000 vojnika, kojima su podršku pružile oko 4.000 domobrana i oko 800 ustaša, dok su Talijani u ovu ofanzivu poveli 21.500 vojnika, oko 2.500 četnika, 2.000 domobrana i 1.000 ustaša.
Josip Broz Tito, glavni komadant snaga NOB-a i njegov Vrhovni štab čuli su glasine o predstojećoj ofanzivi, ali imali su premalo podataka da bi napravili konkretan plan. Ipak, partizani su svoje snage rasporedili po granicama i hrabro čekali neprijateljski udar.
Pred brojčano premoćnijim neprijateljem partizanske snage su se povlačile pružajući žestok otpor neprijateljskim snagama koje su su se bližile Bihaću, napadajući sa svih strana.
Jedan od puteva neprijatelja vodio je kroz kladuški kraj.
Tako se u Vrnograču koji se u vrijeme Bihaćke republike, živeći u slobodi, bio gotovo preporodio – dogodila jedna od najpotresnijih drama iz poglavlja borbe i stvaranja narodnooslobodilačkih odbora.
Naime, te 1943. godine ovaj gradić u su crno zavili pripadnici 2. bataljona 369. puka njemačkog Wermachta. Ulaskom okupatora u Vrnograč, pristaše okupatora i ustaša iz mjesta najprije su uprli prst na odbornike Opštinskog NOO Vrnograč, jer su u vrijeme 'partizanske vladavine' bili aktivni u propagiranju bratstva i jedinstva, a i pomagali su nastradalom srpskom narodu u obližnjim selima, te pripremali ljude za odlazak u “partizansku vojsku”.
Ubrzo nakon toga, odbornici koji su odvažno ostali na svojim mjestima, iako su se mogli povući pred neprijateljem, dotjerani su pred džamiju. Išli su na mjesto presude ispred uperenih puščanih i mitraljeskih cijevi upravo kao što je prikazano na slici.
Krajem tog nesretnog januara 1943. godine njemački okupatori i ustaške sluge učinile su nezapamćen zločinački čin koji je dugo ostao u sjećanju mještana ovog kladuškog sela.
Taj dani su na krajnje brutalan način ubili su vrnogračkog imama Smaila Buljubašića. Streljali su ga i prozvali komunistom, iako su dobro znali da kao ugledni vjerski službenik to zvanično nije mogao biti.
Imam Buljubašić ubijen je jer je propovijedao bratstvo i jedinstvo među narodima u BiH i osuđivao zločinačke činove ustaša i okupatora, a jeziva slika na zidu velikokladuške Vijećnice ostaće vječni svjedok zla sa kojim se ovaj kraj nosio u Drugom svjetskom ratu.
Zanimljiva je i sama priča o slici koju je uradio Aleksandar L. Lucijan negdje pred posljednji bosanski rat; naime, slika je urađena u pred sami raspad komunizma, da bi dolaskom na vlast SDA muslimanski dušebrižnici uradili skrnavljenje ovog umjetničkog djela. Oni su sa slike izbrisali petokraku i godina je bila skrivena u nekom zapuštenom depou. Tek prije nekoliko godina je općinski načelnik Admil Mulalić dao da se slika pažljivo rekonstruira, tako da danas ova umjetnička slika krasi Gradsku vijećnicu u Velikoj Kladuši i simbolički pokazuje da je antifašizam bio snažno prisutan kod bošnjačkih masa tokom Drugog svjetskog rata, demantirajući zločeste tvrdnje onih koji žele da prikažu kako su pripadnici ovoga naroda bili isključivo suradnici fašističkih sila.
Nema komentara:
Objavi komentar